Blagi ekonomski oporavak privrede Kantona Sarajevo

/08.07.2016. godine/

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo 08.07.2016. godine održana je press konferencija na kojoj su Mubera Kadrić, direktorica Centra za razvoj poduzetništva i Kemal Hadžimusić, stručni saradnik u Komori prezentirali aktuelna privredna kretanja u Kantonu Sarajevo.

Novinarima su prezentirani sljedeći podaci:

KRETANJA U 2015. GODINI
Ostvareni rezultati privrednih kretanja (statistički pokazatelji) iz 2015. godine ukazuju na blagi ekonomski oporavak privrede Kantona Sarajevo. Glavni pokretači ekonomskog oporavka u prošloj godini bili su vanjska trgovina, građevinarstvo i turizam.

Od početka 2015. godine Sarajevski kanton bilježi kontinuiran trend rasta izvoza, a istovremeno smanjenje uvoza. Na kraju 2015. godine izvoz Kantona Sarajevo bio je za 5,9% veći od izvoza iz 2014. godine a deficit i uvoz su se smanjili za 7,4% odnosno 3,7%. Uočen je pozitivan trend kako u proizvodnji, tako i u doprinosu ukupnom izvozu Kantona Sarajevo u drvoprerađivačkoj i metaloprerađivačkoj industriji, građevinarstvu, IKT sektoru, turizmu, farmaceutskoj industriji i drugim djelatnostima koje su prepoznate kao potencijali ekonomskog razvoja jer otvaraju mogućnosti zapošljavanja velikog broja radnika. Građevinske firme, koje u najvećoj mjeri imaju sjedište u Kantonu Sarajevo, ostvarile su veću vrijednost izvršenih radova na nivou entiteta Federacije BiH za 5% u odnosu na 2014. godinu. U turizmu, kao jednoj od perspektivnih grana, kontinuirano se bilježe pozitivni pomaci, tako da je 2015. godine Kanton Sarajevo posjetilo za 21,5% više turista u odnosu na 2014. godinu, a istovremeno je ostvareno 20,3% više noćenja.

Ono što je posebno značajno za analizu ukupnog privrednog okruženja u Kantonu Sarajevo, jesu trendovi vezani za dinamiku industrijske proizvodnje. Na početku 2015. godine zabilježen je veći obim industrijske proizvodnje u odnosu na početak 2014. godine za 2,2% ali taj trend rasta nije se nastavio tokom godine tako da je ukupna vrijednost industrijske proizvodnje na kraju 2015. godine bila manja za 1,8%. U trgovini na malo, koja zapošljava veliki broj radnika, u prvom polugodištu zabilježen je pad prometa od 2,1% u odnosu na prvu polovinu 2014. godine. Iako je na kraju druge polovine 2015. godine došlo do pada cijena nafte na svjetskim tržištima od 8,2% u novembru i 15,2% u decembru, što je dovelo do pada cijene prevoza, hrane i pića, te odjeće i obuće u bh. ekonomiji, pri čemu se očekivao rast potrošnje domaćeg stanovništva, ipak se to nije odrazilo na povećanje prometa u trgovinama na malo u Kantonu Sarajevo koje su na kraju 2015. godine ostvarile za 4,2% ili 114 miliona KM manje prometa nego godinu ranije.

Na tržištu rada u Kantonu Sarajevo još uvijek su prisutni negativni trendovi koji se odražavaju smanjenjem zaposlenosti i rastom nezaposlenosti. U prvom polugodištu 2015. godine registrovan je pad zaposlenih od 4% u odnosu na prvi dio 2014. godine pri čemu je broj nezaposlenih porastao za 0,9%. Stopa nezaposlenosti, koja je u junu iznosila 36,7%, nastavila je da raste do kraja godine da bi u decembru 2015. godine iznosila 37,3%. Najviše radnih mjesta je izgubljeno u proizvodnim djelatnostima odnosno u realnom sektoru dok je javni sektor zadržao i dalje visok nivo zaposlenih o čemu svjedoči omjer između zaposlenih u realnom i javnom sektoru od 50,4%:49,6%.

KRETANJA U 2016. GODINI

Industrija
U periodu I-III 2016. godine, obim industrijske proizvodnje u Kantonu Sarajevo bio je za 1,1% veći od obima proizvodnje iz istog perioda 2015. godine, dok je u Federaciji BiH došlo do povećanja obima industrijske proizvodnje za 2,2%.
U posmatranom periodu, došlo je do rasta proizvodnje u prerađivačkoj industriji u Kantonu Sarajevo za 1,6% u odnosu na I-III 2015. godine, dok je na na nivou Federacije BiH prerađivačka industrija zabilježila rast obima proizvodnje od čak 4,4%.
Od 21 djelatnosti prerađivačke industrije Kantona Sarajevo, u periodu I-III 2016. godine u odnosu na isti period 2015. godine, jedanaest (11) djelatnosti zabilježile su rast proizvodnje, dok je preostalih deset (10) grana ostvarilo manji nivo proizvodnje.

Šumarstvo
Na području Kantona Sarajevo, u periodu I-III 2016. godine, proizvedeno je za 11,1% više šumskih sortimenata u poređenju sa istim periodom 2015. godine, dok se prodaja povećala za 11,5%. Istovremeno, na nivou Federacije BiH ostvarena su značajna povećanja i u proizvodnji i u prodaji šumskih sortimenata u periodu I-III 2016. u odnosu na I-III 2015. godine. Proizvedeno je 32,2% više šumskih sortimenata, dok se prodaja povećala za čak 43,5%.

Građevinarstvo
Na nivou Federacije BiH u periodu I-III 2016. godine, zabilježena je veća vrijednost izvršenih građevinskih radova u odnosu na I-III 2015. godine za 5,2%. U ukupnoj vrijednosti građevinskih radova (139,4 miliona KM) na zgrade se odnosi 50,2%, dok se ostatak vrijednosti od 49,8% odnosi na ostale građevine.

Trgovina
Ukupan promet trgovine na malo (bez PDV-a), koji je registrovan u Kantonu Sarajevo u periodu I-IV 2016. godine, bio je manji za 1% u odnosu na isti period 2015. godine, a iznosio je 781,8 miliona KM.

Turizam
Prema statističkim pokazateljima, broj posjeta sarajevskom kantonu u periodu I-IV 2016. godine povećao se za 9,2% u odnosu na I-IV 2015. godine, dok je broj ostvarenih noćenja veći za 13,8%. U Federaciji BiH u periodu I-III 2016. godine, zabilježen je rast broja turista i ostvarenih noćenja u odnosu na isti period prethodne godine. Broj dolazaka bio je veći za 8,3% a broj noćenja za 7,5%. Zaposlenost
U aprilu 2016. godine u Kantonu Sarajevo, prema podacima Službe za zapošljavanje KS, registrovan je pad broja zaposlenih za 1,1% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Broj zaposlenih u privredi i vanprivredi je smanjen za 1,6%, odnosno 0,5%. Odnos zaposlenih u privredi i vanprivredi u aprilu 2016. godine bio je 49,8:50,2. U Federaciji BiH u aprilu 2016. godine registrovano je 1,5% više zaposlenih nego što je bilo u istom mjesecu 2015. godine.

Nezaposlenost
Prema podacima JU Službe za zapošljavanje KS, u Kantonu Sarajevo u aprilu 2016. godine, došlo je do pada broja nezaposlenih za 1,7% u odnosu na uporedni mjesec 2015. godine. Stopa nezaposlenosti u Kantonu Sarajevo u aprilu 2016. godine iznosila je 36,5%. U Federaciji BiH došlo je do smanjenja nezaposlenosti za 2,8% u odnosu na april prethodne godine.

Plaće
Prosječna neto plaća u Kantonu Sarajevo u martu 2016. godine bila je za 1,2% manja u odnosu na mart 2015. godine a iznosila je 1.024 KM. U FBiH je registrovano uvećanje prosječne neto plaće za 1,3%, a prosječna neto plaća iznosila je 845 KM.

Vanjska trgovina
Obim vanjskotrgovinske razmjene Kantona Sarajevo u periodu I-IV 2016. godine bio je za 5,8% manji u odnosu na obim razmjene ostvaren u istom periodu 2015. godine. Na nivou FBiH je registrovan pad ukupnog obima vanjskotrgovinske razmjene za 0,7%.
U periodu I-IV 2016. godine, izvoz i uvoz u Kantonu Sarajevo su smanjeni za 13,1%, odnosno 3,7% u odnosu na isti period 2015. godine. Pri tome je došlo do rasta deficita za 0,3%.

Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Kantona Sarajevo iznosila je 26,6% u periodu I-IV 2016. godine, što predstavlja pad od 9,8% u odnosu na ostvareni stepen pokrivenosti u istom periodu 2015. godine. Na nivou FBiH zabilježen je stepen pokrivenosti od 58,6%.

U ukupnom izvozu Kantona Sarajevo, najveće učešće zauzima izvoz pokućstva i dijelova (69,8 miliona KM), zatim električna energija (61,7 miliona KM), cestovna vozila (19,5 miliona KM), medicinski i farmaceutski proizvodi (18,6 miliona KM), te metalne rude i otpaci metala (12,9 miliona KM).

U vrijednosti ukupnog uvoza Kantona Sarajevo najznačajnije mjesto zauzima nafta i naftni derivati (158,4 miliona KM), cestovna vozila (82,9 miliona KM), telekomunikacijski aparati (50,8 miliona KM), plin zemni i industrijski (45,6 miliona KM), odjeća (44,6 miliona KM), te medicinski i farmaceutski proizvodi (43,8 miliona KM). Najveći izvoz iz Kantona Sarajevo u periodu I-IV 2016. godine ostvaren je u Njemačku (71,2 miliona KM), Hrvatsku (44,1 miliona KM), Srbiju (35,5 miliona KM), Rusiju (15,4 miliona KM) i Austriju (13 miliona KM).

Najveći uvoz u Kantonu Sarajevo u periodu I-IV 2016. godine ostvaren je iz Hrvatske (186,8 miliona KM), Njemačke (119,5 miliona KM), Kine (117,2 miliona KM), Srbije (111,3 miliona KM), te Italije (82,9 miliona KM).

Obim vanjskotrgovinske razmjene Kantona Sarajevo sa Velikom Britanijom u 2015. godini iznosio je 36,3 miliona KM što čini 0,8% ukupne vanjskotrgovinske razmjene Kantona sa svijetom. Od ukupnog obima razmjene roba sa Britanijom na izvoz iz Kantona se odnosilo 3,8 miliona KM (0,4% od ukupnog izvoza KS) a na uvoz 32,5 miliona KM (0,9% od ukupnog uvoza KS). Kao što se vidi iz navedenih podataka, robna razmjena Kantona Sarajevo sa Velikom Britanijom je veoma mala tako da izlazak Britanije iz EU neće imati velikog uticaja na vanjskotrgovinsku razmjenu Kantona Sarajevo.

Navedena kretanja ekonomskih indikatora ukazuju na potrebu stvaranja uvjeta za izgradnju povoljnijeg poslovnog ambijenta čime bi se osigurali uslovi za otvaranje novih radnih mjesta. Takav ambijent privukao bi strane investitore i zaustavio odliv domaćeg kapitala na inozemna tržišta. Direktna strana ulaganja već godinama se smatraju ključnim preduslovom za ubrzanje ekonomskog razvoja naše zemlje, ali zbog političke nestabilnosti, pravne nesigurnosti i lošeg poslovnog ambijenta strani ulagači zaobilaze BiH i svoj kapital ulažu u susjedne zemlje.

S ciljem kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i privlačenja stranih investitora Privredna komora Kantona Sarajevo je u proteklom periodu u okviru projekta LIFE koji provodi Grupacija Svjetske banke, uz podršku Britanske ambasade Sarajevo, realizovala niz aktivnosti koje su usmjerene na uvođenje jednostavnijih administrativnih procedura i pružanje boljih usluga investitorima. Ove aktivnosti sprovedene su u cilju podrške općinama i kantonima u privlačenju investicija i podizanju poslovne konkurentnosti privatnog sektora kroz smanjenje troškova poslovanja i povećanja transparentnosti rada uprava. Implementacija projekta LIFE u BiH će trajati do 2018. godine nakon čega se očekuju konkretna poboljšanja koja će pomoći privatnom sektoru da bude uspješan i da se razvija, otvori nova radna mjesta i pošalje poruku da je Bosna i Hercegovina poželjno mjesto za poslovanje.